Planirate sagraditi terasu, ali niste sigurni što se uopće može napraviti na podlozi koju imate.
U daljnjem tekstu donosimo više o vrstama podloga i načinima na kojima možete napraviti terasu.
Betonska podloga
Ovo je podloga koja je najčešća, te je jedna od najsigurnijih opcija. Betonska podloga je stabilna i izdržljiva, ali zahtijeva građevinske radove koji naravno nisu jeftini, a na već izgrađenim i useljenim objektima nisu niti jednostavni. Većinom se s ovom podlogom susrećemo u novogradnji, uz ostale građevinske radove odradi se i AB ploča za terasu, pa to ne predstavlja veliki problem. Poželjno je da je betonska ploča napravljena „u padu“ kako se voda ne bi zadržavala ispod deckinga. Hidroizolacija i toplinska izolacija nisu potrebne ako ispod ploče nema ništa što bi trebalo zaštititi. Cementna košuljica također nije obavezna, ali je lakše odraditi padove i montaža je lakša ako se cementna košuljica odradi.
Decking na betonsku ploču se može odraditi na dva načina:
- Podkonstrukcija direktno na betonskoj ploči
WPC ili aluminijska podkonstrukcija se postavlja direktno na betonsku ploču na način da se svakih 40 cm ispod podkonstrukcijske letve postavi protuklizna guma minimalno 4 mm debljine. Protuklizna guma služi primarno kako bi voda mogla slobodno otjecati ispod podkonstrukcije, a zatim da podkonstrukciju možemo nivelirati. Betonske podloge su često vrlo neravne te prostor za niveliranje može varirati po nekoliko centimetara. U tom slučaju se koriste podložne gume različitih debljina, sve do 2 cm. Ako su odstupanja veća od 2 cm potrebno je koristiti nivelirajuće stope. Niže se nalazi presjek WPC standard deckinga na betonskoj podlozi.
- Podkonstrukcija na nivelirajućim stopama
WPC ili aluminijska podkonstrukcija se postavlja na nivelirajuće stope. Nivelirajuće stope se još nazivaju buzoni, nivelatori, štelajuće stope, nivelirajući podesti, podesivi nosači itd. Ovo je sustav koji je u startu nešto skuplji, ali uvelike olakšava montažu i dozvoljava velike razlike u visinama. Raspoložive visine se kreću od 2,5 cm do 50 cm. Nivelirajuće stope se postavljaju na betonsku podlogu, a zatim podkonstrukcija i decking na stope. Stope se postavljaju maksimalno svakih 50 cm ispod podkonstrukcijske letve te je ukupna potrošnja okvirno 6, 7 komada po kvadratnom metru. Niže se nalazi presjek WPC standard deckinga na nivelirajućim stopama. Više o nivelirajućim stopama možete saznati na nivel.hr.
Zbijeni tucanik ili šljunak
Imate zemljanu podlogu na koju bi postavili terasu, a izbjegli bi betoniranja? Zbijeni tucanik ili šljunak je je rješenje. Nećete u potpunosti izbjeći radove, ali ćete izbjeći oplatu, armaturu i beton. Tucanik je malo bolja opcija od šljunka, ali naravno i malo skuplji. Za ovu podlogu je potrebno poravnati zemlju, nasuti sloj tucanika ili šljunka te isti dobro nabiti s vibro pločom, popularno zvanom „žabom“ Ova podloga omogućava dobru drenažu i sprečava propadanje tj. ulegnuće podloge. Za ovu podlogu mora se koristiti sustav s nivelirajućim stopama. Na podlogu je dobro postaviti geotekstil da bi se spriječilo probijanje vegetacije. Ako se bojite pomicanja kamena ili šljunka ispod stopa, možete biti bez brige. Kada sve sjedne na mjesto, kompletan sustav tvori kompaktno povezanu površinu koja distribuira težinu na 6 do 7 nivelirajućih stopa po kvadratnom metru te se stope pojedinačno ne mogu pomaknuti. Montaža na ovu podlogu je moguća samo uz sustav nivelirajućih stopa kao što je Nivel.
Zemljana podloga
Ako imate vrt sa zemljanim dijelom na koji bi postavili terasu, ali bez ikakvih radova vezanih uz pripremu podloge i ta opcija je moguća uz nekoliko stvari o kojima morate voditi računa. Iznimno je bitno da zemlja nije svježe nasipana,, tj da se slegla. Preporučljivo je da podloga stoji minimalno 1-2 godine bez intervencija, mada niti to nije garancija da se neće dogoditi slijeganje zemlje. Također je bitno da je podloga relativno ravna, tj da nema previše “grba” koje će smetati postavljanju nivelirajućih stopa. Geotekstil je obavezan da bi se spriječilo probijanje vegetacije. Preporučljivo je ispod stopa postaviti betonske opločnike, mada nije obavezno. Montaža na ovakvu podlogu, kao i na tucanik ili šljunak je moguća samo uz sustav nivelirajućih stopa kao što je Nivel.
Primjer zemljane podloge prije montaže
Završena terasa na zemljanoj podlozi
Hidroizolacija
Za kraj smo ostavili podlogu na kojoj je hidroizolacija. Teško da postoji gora stvar od vode koja se probila u prostor u kojem ne bi trebala biti. U prošlosti kada bi se radila terasa iznada stambenog ili bilo kojeg drugog prostora, to bi značilo na betonsku podlogu staviti sloj hidroizolacije, sloj toplinske izolacije, estrih, ljepilo, keramiua. U slučaju “popuštanja” hidroizolacije to bi značilo uklanjanje (čitaj štemanje) svih slojeva do betona, pa sve ispočetka. Dolaskom nivelirajućih stopa situacija se promjenila. Na hidroizolaciju umjesto estriha, postavljaju se nivelirajuće stope na koje se zatim može postaviti keramika ili decking. U slučaju potrebe za intervencijom jednostavno se pristupi bilo kojem dijelu hidroizolacije jer sve je montažno. Više o montaži keramike na nivelirajuće stope možete saznati na Nivel.hr.
Ukoliko postoji bojazan da će nivelirajuće stope oštetiti hidroizolaciju, možete biti bez brige. Bitno je da se stope ne fiksiraju u podlogu, uključujući montažno ljepilo koje može oštetiti hidroizolaciju.
Ako ste u procesu planiranja ili u procesu izgradnje terase, a niste sigurni što i kako napraviti slobodno nam se obratite. Možemo vam ponuditi rješenje za sve od navedenih situacija, materijal, montažu, sustav ključ u ruke na području cijele Hrvatske.
